Tag Archive | "Rwanda malnutrition"

Ngororero: Residents commended over fighting Malnutrition

Ngororero: Residents commended over fighting Malnutrition

Tags: , , , , , , , , , ,


 Ngororero: Residents commended over fighting MalnutritionThe vice mayor in charge of social welfare in Ngororero District Clothilde Nyiraneza said that people owning home gardens contribute a lot in fighting malnutrition and diseases related to it especially amongst children and expectant mothers.

“Having children who are health is because of the different teaching we gave to their parents about how to prepare nutritious meals especially with vegetables”, said Nyiraneza.

As said by the health director in the district, there are less numbers of children with malnutrition which is emphasized still in Kabaya and Muhororo hospital that had many such cases.

However though with this achievement, many of the home gardens are no longer taken care of by parents hence a call from Nyiraneza to people concerned to help maintain these gardens to fight malnutrition completely from this district.

 

 

Nyuma yaho hagaragariye ikibazo cy'imirire mibi mu myaka

Nyuma yaho hagaragariye ikibazo cy’imirire mibi mu myaka 2 ishize abaturage n’ubuyobozi bafashe ingamba zo kuyirwanya byihuse

Tags: , , , , ,


Mu myaka ibiri ishize,mu karere ka Nyabihu hari haragaragaye  ikibazo cy’imirire mibi. Nk’uko umuyobozi wungirije ushinzwe imibereho myiza y’abaturage muri aka karere Sahunkuye Alexandre yabidutangarije,abana bagera kuri 516 bari bari mu ibara ry’umutuku,bisobanura ko bari bafite iki kibazo ku buryo bukabije. Mu rwego rwo kugikemura hari zimwe mu ngamba zafashwe ku buryo muri uyu mwaka abana 31 gusa aribo bari basigaranye icyo kibazo nabwo ku buryo budakabije.

Nyuma yaho hagaragariye ikibazo cy'imirire mibi mu myaka

Nk’uko Sahunkuye abivuga, ubuyobozi ku bufatanye n’abaturage  baragihagurukiye bafa ta ingamba zo kugikemura burundu. Zimwe mu ngamba nyamukuru zafashwe harimo kwita ku turima tw’igikoni,aho buri rugo rwasabwe kukagira kandi kameze neza. Ku bufatanye n’intore,ingo ziri mu cyiciro cya mbere n’icya kabiri zikaba zarakorewe uturima tw’igikoni kandi tumeze neza.

 Hafashwe kandi icyemezo cyo gushyira ingufu cyane muri gahunda y’agashuri k’agakono k’umwana. Iyi gahunda ikaba ikorwa ku midugudu buri cyumweru,aho ababyeyi bafatanije n’umujyanama w’ubuzima bigishwa gutegura indyo nziza yuzuye bahereye kubyo babona by’ibiribwa mu ngo zabo.Kuri iyi gahunda akarere kakaba gatanga amafaranga make y’ibirungo,kakabishyikiriza ababyeyi ku midigudu hanyuma bagatunganya iyo gahunda.

Kubyara muri batisimu abana bafite ikibazo cy’imirire mibi,nayo n’indi ngamba yafashwe n’abayobozi by’umwihariko. Buri muyobozi,akaba yarafashe umwana cyangwa abana bo kwitaho bafite icyo kibazo. Icyo yabafashaga akaba ari ukuganira n’ababyeyi be,ikibazo gituma uwo mwana agira imirire mibi,akabagira inama kandi akanabaha n’ubufasha bufatika bwo gutuma icyo kibazo gikemuka.

 Bimwe mu by’abayobozi bagiye bakora harimo nko gukamishiriza abo bana amata abafasha,koroza ababyeyi babo amatungo magufi abafasha mu mirire,guha ubujyana butandukanye ingo zifite ibyo bibazo n’ibindi. Kuva icyo kibazo cyagaragara kugeza ubu,abana bagera kuri 485 bakaba baramaze gukira hakaba hasigaye gusa abana 31 nabo bakaba barimo kwitabwaho ku buryo bazakira vuba nk’uko Sahunkuye yabidutangarije. Ikigamijwe akaba ari ukurwanya imirire mibi igacika burundu ndetse n’indwara ziterwa nayo.

 Turatsinze Emmanuel,nk’umwe mu baturage b’akarere ka Nyabihu,avuga ko gahunda y’uturima tw’igikoni yafashije abaturage cyane kurwanya indwara no kurya indyo yuzuye.Ku rwe ruhande avuga ko ahanini yakundaga kugura imboga,rimwe na rimwe zanataye n’umwimereri. Ariko kugeza ubu,abona imboga ataguze,akuye hafi y’urugo,bakaziteka nta mbogamizi. Ibyo bikaba bituma iki gikorwa badapfa kwandura indwara.

 Mu Rwanda guca imirire mibi n’indwara ziterwa nayo ikaba ari imwe mu ntego ziyemejwe. Ni muri urwo rwego, abayobozi ku nzego zose uhereye ku z’ibanze,abajyanama b’ubuzima n’abaturage by’umwihariko basabwa kurwanya imirire mibi. Bakaba basabwa kwibanda ku kwita kuri gahunda y’uturima tw’igikoni aho buri rugo rusabwa kukagira ;kugira nibura  igiti cy’imbuto ziribwa,korora amatungo magufi afasha mu mirire no kwitabira ibisabwa byose bijyanye na gahunda ya Leta yo kurwanya imirire mibi.

m_1

 Barasabwa guca burundu ikibazo cy’imirire mibi

Tags: , , , , , ,


Abayobozi batandukanye mu ntara y’Amajyaruguru barakangurirwa gukomeza gukangurira abaturage bagahinga ibihingwa bitanga ibyo kurya, hagamijwe guhashya ikibazo cy’imirire mibi ndetse no guhashya inzara muri rusange.

Tumwe mu turere tugize intara y’Amajyaruguru, twakunze kuza mu myanya mibi mu bijyanye no kugabura indyo yuzuye; nyamara iyi ntara aricyo gicumbi cy’igihugu mu bijyanye n’umusaruro w’ibiribwa.

Umuyobozi w’intara y’Amajyaruguru Bosenibamwe Aime, avuga ko igihe imirire itameze neza, bigira ingaruka ku musaruro, kuko umuturage atabasha guhinga neza cyagwa se ngo yorore atariye.

Uyu muyobozi aboneraho gusaba abayobozi b’uturere dutandukanye gukangurira abaturage kugabura indyo yuzuye, bigishwa uburyo itunganywa.

N’ubwo bimeze bitya, mu ntara y’Amajyaruguru hafashwe ingamba zitandukanye, zirimo akagoroba k’abagore, aho ababyeyi bicara, bagahugurana mu bijyanye no kugabura.

Hari kandi akarima k’igikoni, na gahunda yo kugaburira abana hamwe indyo yuzuye mu mudugudu byibura rimwe mu cyumweru kugirango n’abatabizi babimenye.

Ngororero Abagore bahagurukiye

Rwanda | Ngororero: Abagore bahagurukiye gufasha bagenzi babo barwaje bwaki mu guhashya iyo ndwara

Tags: , , , , , ,


Abagore bari mu nama y’Igihugu y’Abagore mu murenge wa Ngororero bavuga ko kurwaza bwaki ari igisebo ku muryango kandi ngo umugore niwe bitera ipfunwe ryinshi kuruta abandi babana, ndetse akaba ari nawe uta igihe kinini avuza umuryayi wa Bwaki.

Rwanda | Ngororero Abagore bahagurukiyeAba bagore bakaba bariyemeje gufasha bagenzi babo barwaje iyo ndwara babigisha gukora uturima tw’igikoni duhingwa mo imboga, ndetse bakaba baranashyizeho umurima rusange bazajya bahingamo imboga n’imbuto maze bikajya byifashishwa mu kwigisha abagore gutegura amafunguro ndetse no kugaburira abana bafite ibibazo by’imirire mibi.

 

Uru rugero abagore bo mu murenge wa Ngororero batanga rukaba ngo rukwiye no gusakara mu yindi mirenge, ibi bikaba byafasha mu kurandura burundu iki kibazo kuko abaturage aribo baba bazi neza ingo zifite ibibazo by’imirire mibi nk’uko Nyirasinamenye Jeanne ushinzwe imbonezamirire mubitaro bya Muhororo abivuga.

 

Ngororero Abagore bahagurukiye Umuyobozi wungirije ushinzwe imibereho myiza y’abaturage mu karere ka Ngororero Nyiraneza Clothilde asanga abagore bose bafashe iyi gahunda bwaki yacika burundu muri ako karere kuko ngo ahanini biterwa no kutita kubana cyangwa ku guhinga ibyifashishwa mu gukora ifunguro rifite intungamubiri cyane cyane ku bana.

Bamwe mu batuye muri aka karere bavuga ko atari akarere katera kurusha utundi kuburyo kahora kaza mu myanya ya mbere mu kurwaza bwaki, ahubwo biterwa n’uburangare rw’ababyeyi, ibi bikaba aribyo aba bagore biyemeje gutanga mo umusanzu wo kubikemura, binyuze mu bunzi, mu nyigisho zo guteka no mu kagoroba k’abagore.

 

Nyabihu Ikibazo cy’imirire

Rwanda | Nyabihu: Ikibazo cy’imirire mibi kiragenda gikemuka ku buryo bushimishije ugereranije n’imyaka yashize

Tags: , , , ,


Nyabihu Ikibazo cy’imirire

Gahunda y’agakono k’umudugudu yagize uruhare runini mu gukumira ikibazo cy’imirire mibi yagaragaraga ku bana mu karere ka Nyabihu

Nk’uko twabitangarijwe n’ushinzwe ubuzima mu karere ka Nyabihu Dusenge Pierre.ikibazo cy’imirire mibi cyakunze kugaragara mu myaka ya 2009, 2010 kiragenda gikemuka. Dusenge Pierre akaba abivuga ashingiye ku mibare  y’abana bari bafite ikibazo cy’imirire mibi bari bafite mu myaka yashize n’iyo bafite muri uyu mwaka. Yongeraho ko kandi n’ingamba bagiye bafata mu kugikemura zagize uruhare rukomeye cyane mu igabanuka rifatika ry’abana bari bafite ikibazo cy’imirire mibi.

Mu mwaka ushize mu karere ka Nyabihu hakaba harabarirwaga  abana bafite ikibazo cy’imirire mibi ikabije  bageraga kuri 515. Muri uyu mwaka, kugeza mu kwezi kwa kamena, hakaba hari abana bagera kuri 91 gusa bafite ikibazo cy’imirire mibi ikabije mu karere ka Nyabihu nk’uko Dusenge Pierre abivuga.

Zimwe mu ngamba zatumye iki kibazo kigenda gikemuka ku buryo imibare yagabutse,harimo gahunda yashyizweho muri buri mudugudu y’agakono k’umudugudu. Muri iyi gahunda hakaba harakurikiranwaga ubuzima bw’abana uko bugenda,bagapimwa ibiro, bagasuzumwa imikurire yabo hanyuma abo basanze bafite ikibazo k’imirire mibi bagakurikiranwa. Ababyeyi b’abo bana bafite icyo kibazo kandi nabo bahabwaga inyigisho,bagahugurwa kandi bakigishwa uburyo bwo gutegura indyo yuzuye iwabo bigiye kuri gahunda y’agakono k’umudugudu. Bakaba barigishwaga gutegura indyo yuzuye kandi bakoresheje ibyo babasha kubona iwabo.

Uretse iyi gahunda,inzego zose nk’iz’ubuhinzi,ubworozi n’izindi zikaba zigenda zifasha mu gukemura iki kibazo. Mu buhinzi,ababikora bashishikariza ababyeyi guhinga hafi yabo ibintu bifite intungamubiri zigirira akamaro ab’urugo kandi bakabikoresha batabikuye kure. Muri iyi gahunda ugasangamo akarima k’igikoni,gutera ibiti by’imbuto ziribwa n’ibindi.

Ku bijyanye n’ubworozi,ababyeyi bigishwa korora amatungo magufi nk’inkoko n’ayandi kugira ngo bage babasha gutegura iryo gi ryabonetse,babone inyama bitagoranye cyane,n’ibindi. Bigishwa kandi gahunda yo kunywa amata,akandi binyuze muri gahunda ya Girinka ,abakene bagenda bagezwaho inka zibafasha mu kuzamura imibereho yabo.

Kugira ngo ikibazo cy’imirire mibi gikemuke burundu;abana 91 bagaragayeho imirire mibi muri uyu mwaka bakaba barashyizwe mu mihigo y’uyu mwaka ngo bazakurikiranwe iki kibazo gikemuke burundu. ibi kandi byiyongeraho ko hafashwe ingamba zitandukanye mu rwego rwo gukumira ko hari abana bakongera kubonekaho n’ikibazo cy’imirire mibi bundi bushya nk’uko Dusenge Pierre ushinzwe ubuzima mu karere ka Nyabihu abivuga.

 

 

Tabagwe: Arwanya imirire mibi mu baturanyi kubera gahunda ya “Gira inka mujyanama”

Rwanda | Tabagwe: Arwanya imirire mibi mu baturanyi kubera gahunda ya “Gira inka mujyanama”

Tags: , , , , , , , , , , , , , ,


Tabagwe: Arwanya imirire mibi mu baturanyi kubera gahunda ya “Gira inka mujyanama”

Umusaza wo mu kigero cy’imyaka nka 60 witwa Habiyakare François Xavier, umujyanama w’ubuzima mu Murenge wa Tabagwe mu Karere ka Nyagatare, aratangaza ko kubera inka yakuye muri gahunda ya “Gira inka mujyanama” kuri ubu akamira abaturanyi mu rwego rwo kurwanya imirire mibi kandi na we ngo ikaba imaze kumufasha kwiteza imbere.

Uyu musaza avuga ko koperative yamuhaye inka ihaka, kuri ubu ngo ikaba ikamwa litiro 10 z’amata ku munsi. Akomeza avuga ko muri izo l 10 agurishaho ebyeri gusa andi akifashishwa muri gahunda yo kurwanya imirire mibi mu baturanyi.

Mu buhamya yatanze, ubwo abajyanama b’ubuzima ba Tabagwe bari mu birori byo kwishimira ibyo bamaze kugeraho kuri uyu wa 31/08/2012, Habiyakare akaba yatanze urugero rw’umubyeyi utishoboye uherutse kwibaruka umwana akaba yaramwemereye litiro imwe y’amata ku munsi.

Kubera ko akama litiro eashanu mu gitondo akongera gukama izindi eshanu ku mugoroba, akomeza avuga ko amata akama mu gitondo yayahariye abana bamuzanira ubwatsi. Ati “bazana ubwatsi bagacyura amata nta kindi kiguzi.” Ayo akama ku mugoraba ngo ni yo akuramo litiro 2 agurisha kugera ngo akemure utubazo two mu rugo n’aho andi bakayanwa dore ko afite umuryango munini w’abantu umunani.

Icyo yishimira kurusha byose ariko ngo akaba ari uko umuryango wo ufite ubuzima buzira umuze abikesheje iyo nka. Yagize ati “Kubera ko mfite umuryango w’abantu umunani, niushyuye ibihumbi 24 bya mutual. Byose mbikesha inka nahawe.”

Uretse gukamira abaturanyi no gushingana umuryango mu bwisungane mu kwivuza, uyu musaza anavuga ko iyo nka yamwongereye cyane umusaruro w’ubuhinzi. Avuga ko akarima yari afite ahinga keragamo umufuka umwe w’ibigori none kubera ifumbire ituruka ku nka yakuye muri “Gira inka mujyanama”, ubu ngo yeza imifuka itanu y’ibigori. Ati “Ubu gahunda mfite n’ugukomeza gufata iyi nka neza ikampa amafaranga yo gukora utundu dushinga twanteza imbere.”

 

 

Korora amatungo magufi, kugira uturima tw’igikoni n’ibiti by’imbuto ziribwa, ni bimwe mu byorohereza imiryango kubona indyo yuzuye

Rwanda : Korora amatungo magufi, kugira uturima tw’igikoni n’ibiti by’imbuto ziribwa, ni bimwe mu byorohereza imiryango kubona indyo yuzuye

Tags: , , , , , , , , , , , , , ,


Korora amatungo magufi, kugira uturima tw’igikoni n’ibiti by’imbuto ziribwa, ni bimwe mu byorohereza imiryango kubona indyo yuzuye

Kugira akarima k’igikoni, ibiti by’imbuto ziribwa no korora amatungo magufi  ni bimwe mu bisabwa mu ngo mu rwego rwo kugirango bizorohere kubona indyo yuzuye

Indyo yuzuye ikenewe mu buzima bwa buri muntu wese kugira ngo bube buzima kandi buzire umuze. Byinshi mu bitegurwa kugira ngo iboneke usanga benshi babyibonera babihinze mu mirima yabo, iruhande rw’ingo zabo ntibifate ubuso bunini cyane. Nk’uko Mukambungo Esperance umwe mu bajyanama b’ubuzima yabidutangarije, ngo kugira akarima k’igikoni, ibiti by’imbuto ziribwa no korora amatungo magufi n’imwe mu nzira za bugufi zo kwibonera indyo yuzuye umuntu atavunitse.

Mukambungo avuga ko indyo yuzuye igizwe n’ibyubaka umubiri, ibirinda indwara n’ibitera imbaraga. Ibikunze kubura cyane ngo bikaba ari ibirinda indwara n’ibyubaka umubiri, ari nayo mpamvu abantu bashishikarizwa kugira uturima tw’igikoni, ibiti by’imbuto no korora amatungo magufi. Avuga ko akarima k’igikoni  n’ibiti by’imbuto ziribwa ari isoko y’ibirinda indwara. Mu karima k’igikoni haboneka imboga ziciriweho zigifite umwimerere wazo bityo uziriye zikamugirira akamaro kuko ziba zigifite intungamubiri zose. Ushobora guhingamo imboga rwatsi, epinari, amashu, ibitunguru, calottes, sereri, pavuro n’izindi kandi ku buso buto.

Ibiti by’imbuto ziribwa nabyo ni byiza kuko bifasha mu birinda indwara cyane ko ugifite bitamusaba kugura imbuto ahubwo aba azibonera iwe bitamugoye,bikamufasha gutanga igaburo ryiza kandi ryuzuye. Korora amatungo magufi,nk’inkoko,n’ayandi bituma umuntu abona ibyubaka umubiri ku buryo bworoshye. Biba bigizwe n’inyama zikomoka kuri ayo matungo yorowe ndetse n’amagi inkoko zishobora gutera byose byafasha mu muryango. Ibyo bikaba byaza byiyongera ku bitera imbaraga bikunze kutabura cyane mu miryango nk’ibijumba,ibirayi,amateke,imyumbati,ibikoro n’ibindi nk’uko Mukambungo yabigatseho.

Kugira akarima k’igikoni,gutera ibiti by’imbuto ziribwa no korora amatungo magufi bikaba byaranagarutseho mu mfashanyigisho ya Minisiteri y’ubuzima ku birebana n’uburyo bwo kurwanya imirire mibi mu ngo. Buri rugo rukaba rusabwa kuba rwagira akarima k’igikoni,ibiti by’imbuto ziribwa no korora amatungo magufi. Ngibyo rero ku bashaka kwitungira amagara mazima,nimuyoboke inama mugirwa.

   

 

 

Umurenge wa Hindiro witaye

Rwanda | Ngororero: Umurenge wa Hindiro witaye ku guca burundu ingaruka z’imirire mibi kubana

Tags: , , , , ,


Hindiro ni umwe mu mirenge 13 igize akarere ka Ngororero, ibiro byawo bikaba biherereye ku muhanda wa kaburimbo nko mu birometero 15 uvuye mu mujyi wa ngororero ugana ku Kabaya. Nubwo uyu murenge ubundi ubarirwa mu mirenge 3 igaragaza ubukene kurusha iyindi muri kano karere, hari ibibazo usanga byarabaye akarande muyindi mirenge akenshi abaturage bavuga ko biterwa n’ubukene ariko muri uyuwo ugasanga bicika vuba na vuba.

Kimwe muri ibyo bibazo ni nk’ikirebana n’ingaruka z’imirire ku bana bato, aho umukozi ushinzwe imibereho myiza y’abaturage muri uyu murenge bwana Sebyenda Athanase avuga ko bahagurukiye kurwanya izo ndwara hakoreshejwe cyane cyane kwigisha abaturage gutegura indyo yuzuye, guhinga imboga ndetse no kubakangurira kudatekereza inkunga zaturuka ahandi.

Umurenge wa Hindiro witayeMugihe hari imirenge imwe nimwe  muri aka karere usanga imibare y’abana bafite indwara zikomeye ziterwa n’imirire mibi (bari mwibara ry’umutuku) ikiri hejuru nkuko bitangazwa n’abashinzwe imirire ku bitaro bya Kabaya na Muhororo bibarizwa muri aka karere, Sebyenda avuga ko mu murenge wa Hindiro bari bafite abana 8 gusa muntangiriro z’uyu mwaka ariko ubu muribo abana 2 akaba aribo bakirwaye abandi bakaba bari mu cyiciro cya kabiri n’icya gatatu kandi nabo bakaba bagaragaza kuzakira vuba nkuko bigaragazwa na raporo z’abajyanama b’ubuzima.

Sebyenda avuga ko ukurikije ubukene bw’abatuye umurenge wa Hindiro n’ukuntu bitabira gahunda zo kubafasha mu buzima butandukanye, asanga abaturage baho bajijutse nubwo abize amashuli ari bakeya nk’ahandi hose ariko uyu murenge ngo ukaba uzwiho kuba ufite abantu bawuvukamo bize ndetse ngo n’ikigero cy’imitsindire y’abana bawuvukamo kikaba kiri hejuru ugereranyije n’abo muyindi mirenge ibi ngo bikaba bitanga icyizere cy’ejo hazaza.

 

 

 

 

 

GISAGARA NTA MWANA

RWANDA | GISAGARA: NTA MWANA UZASIGARA ARANGWAHO N’IMIRIRE MIBI

Tags: , , , , , , , , , , , , , , ,


Rwanda  | Gahunda yo guha abana amata mu gikoni cy’umudugudu

Gahunda yo guha abana amata mu gikoni cy’umudugudu

Ubuyobozi bw’akarere ka Gisagara buratangaza ko nta mwana n’umwe uzasigara arangwaho imirire mibi mu gihe gito kuko iki kibazo cyahagurukiwe binyuze mu kwigisha ababyeyi guteka mu gikoni cy’umudugudu no guha abana indyo yuzuye igizwe n’amata atangwa muri gahunda y’inkongoro y’umwana ndetse no muri gahunda y’agakono k’umwana igamije kurwanya bwaki.

Izi gahunda zigamije guteza imbere imirire myiza mu karere ka Gisagara ziracyakomeza kuko hari bamwe mu baturage bavuga ko bagikeneye kwigishwa ku itegurwa ry’amafunguro arimo intungamubiri cyane cyane ku mafunguro agenewe abana bato. N’ubwo rero bigaragara ko abagikeneye ubu bumenyi aribo bake ndetse henshi muri aka karere imirire mibi ikaba imaze gucika, ubuyobozi buvuga ko izi gahunda zizakomeza abantu bakajya bahugurwa muri gahunda z’utugoroba tw’ababyeyi bityo ntihazagire umwana numwe usigara arangwaho n’imirire mibi.

Mu murenge wa Kibirizi akagari ka Muyira, ababyeyi baravuga ko uyu munsi batarareka guhugurana hagati yabo kuko hari abaza bavuga ko bataramenya gutegura amafunguro arimo intungamubiri, ariko akenshi ngo bikaba biterwa n’uko batagiye bitabira inyigisho ku gihe, bitavuze ko nanone ariko bagomba kubihorera.

Marie Jeanne umwe mu bajyanama b’ubuzima aragira ati “Bene abo iyo batugannye batubwira ko bakeneye ubumenyi ntitubasubiza inyuma ahubwo biradushimisha kuko tuba twumvise ko za ndwara zigiye kugabanuka. Baraza tukabigisha kandi tukabasaba ko bagerageza no gukangura abandi bataritabira gahunda z’igikoni cy’umudugudu. Icyo tugamije ni uko mu gihe gito nta mirire mibi iba ikigaragara mu duce twacu bityo rero tukaba tugomba gukomeza kwigishanya uburyo bwo kuyirwanya”

MUKANKUBITO Venancie umuturage mu murenge wa Save, we aravuga ko mu kagari ke ka gatoki iki kibazo cy’imirire mibi cyahakemutse kuko ngo bo babashije kwitabira inyigisho zatangwaga n’abajyanama b’ubuzima ari benshi maze babasha kumva akamaro ko kujya kwiga guteka mu gikoni cy’umudugudu bituma babasha kurwanya indyo mbi mu ngo zabo.

Umuyobozi w’akarere ka Gisagara wungirije ushinzwe imibereho myiza madamu Donatille UWINGABIYE avuga ko akarere kahagurukiye kurwanya imirire mibi, ariyo mpamvu gahamagarira abaturage guhinga imboga kandi bakanamenya kurya imbuto aho kuzishora ku masoko gusa. Avuga ko hakurikijwe uburyo abaturage bitabira gahunda zo bikoni by’imidugudu bigaragaza ko mu gihe gito imirire mibi izacika mu karere kabo.

Icyo abaturage basabwa gusa ngo ni ugukurikiza inyigisho bahabwa maze bakita ku bana cyane cyane kandi ibyo bakora byose bakitabira gushyiramo isuku nyinshi.

 

Rwanda | Nyabihu hafashwe

Rwanda | Nyabihu: hafashwe ingamba nyinshi mu rwego rwo kurwanya imirire mibi

Tags: , , , , ,


Rwanda | Nyabihu hafashweIshuri ry’agakono k’umwana muri gahunda yo kurwanya imirire mibi n’ingaruka zayo rirafasha cyane mu gukemura icyo kibazo mu karere ka Nyabihu

Kurwanya imirire mibi ni imwe mu ngamba zafashwe mu turere tugize u Rwanda mu rwego rwo guteza imbere serivisi y’ubuzima. Mu karere ka Nyabihu naho hakaba harafashwe ingamba nyinshi mu rwego rwo kurwanya imirire mibi kuko naho habonekaga abafite icyo kibazo.

Nk’uko Dusenge Pierre ushinzwe ubuzima mu karere ka Nyabihu yabidutangarije kuri uyu wa 25/05/2012, ingamba nyinshi zarafashwe mu rwego rwo guhashya burundu imirire mibi n’indwara ziterwa nayo. Mu ngamba zafashwe harimo iy’uko hashyizweho ishuri ry’agakono k’umwana aho ababyeyi bafite abana barangwaho ikibazo cy’imirire mibi bigishwa uburyo bategura indyo yuzuye mu ngo zabo, hagasuzumwa n’uburyo bayigeraho niba bayibura kubera ubukene. Muri buri mudugudu mu midugudu 473 igize akarere ka Nyabihu hashyizweho site izajya yigishirizwaho ibijyanye no gutegura indyo yuzuye, iyo gahunda ikaba ifasha cyane mu kurwanya ikibazo cy’imirire mibi.

Hashyizweho kandi gahunda zo kwitabira uturima tw’igikoni aho iyi gahunda iri ku kigero gishimishije mu tugari  no mu mirenge  igize akarere ka Nyabihu.

Dusenge Pierre kandi yongeraho ko hashyizwe ingufu mu guhugura abajyanama b’ubuzima ku birebana n’ishyirwa mu bikorwa rya gahunda zo kurwanya imirire mibi ziba ziyemejwe,abajyanama bakabigiramo uruhare bakangurira abaturage kubyitabira hirya no hino aho batuye. Abo bajyanama b’ubuzima kandi ni nabo bagira uruhare mu kwigisha abaturage gutegura indyo yuzuye mu mashuri y’agakono k’umudugudu,mu gufatanya n’inzego z’ibanze gukangurira abaturage kwitabira ubwisungane mu kwivuza”mutuelle”n’ibindi.

Hashyizweho kandi gahunda yo gushakira abana bafite ikibazo cy’imirire mibi ababyeyi babitaho,bunganira ababyeyi babo basanzwe.  Akamaro k’abo babyeyi kakaba ari ugusura imiryango ifite abo bana bafite ikibazo cy’imirire mibi,buri wese akajya ahari umwana bamushinze,hanyuma akareba impamvu nyamukuru itera icyo kibazo cy’imirire mibi,basanga ari uko ababyeyi batishoboye koko,uwo mubyeyi akabafasha akamishiriza nk’umwana amata,aboroza itungo nk’inkoko izajya itera amagi afasha umwana mu mirire cyangwa inkwavu zizajya zitanga inyama umwana akarya,n’ibindi. Iyo ababyeyi batabuze ubushobozi ahubwo bakoresha nabi umutungo wabo cyangwa bategura indyo nabi cyangwa se ari ikibazo cy’imyumvire,uwo mubyeyi ubunganira akaba abagira inama z’uko bategura indyo yuzuye,uko bafata abana babo,n’izindi nama.

Hamwe n’izo gahunda zose zikorwa mu kurwanya ikibazo cy’imirire mibi hirya no hino mu karere ka Nyabihu,abafite ikibazo k’imirire mibi bakaba bagabanuka uko bwije n’uko bukeye,ku buryo mu gihe cya vuba,ikibazo cy’indwara ziterwa n’imirire mibi kizakemuka burundu.


 

 

Top Network News

Rwanda president Paul Kagame hits campaign with Jeannette Kagame, Ivan Kagame and Ange Kagame

A Voyage Through The Life Of Our Late Inyumba Aloisea , Refugee – Leader – Minister – Legend

Jeannette Kagame : Study Finds Rwanda Is “BEST PLACE” For Women Politicians

President Paul Kagame along with Jeannette , Ange and Ivan Kagame - The first family of Rwanda

Related sites

Advertisement

jaguar cars jaguar, jeep, kia