Tag Archive | "Rwanda nutrition"

Ngororero: Residents commended over fighting Malnutrition

Ngororero: Residents commended over fighting Malnutrition

Tags: , , , , , , , , , ,


 Ngororero: Residents commended over fighting MalnutritionThe vice mayor in charge of social welfare in Ngororero District Clothilde Nyiraneza said that people owning home gardens contribute a lot in fighting malnutrition and diseases related to it especially amongst children and expectant mothers.

“Having children who are health is because of the different teaching we gave to their parents about how to prepare nutritious meals especially with vegetables”, said Nyiraneza.

As said by the health director in the district, there are less numbers of children with malnutrition which is emphasized still in Kabaya and Muhororo hospital that had many such cases.

However though with this achievement, many of the home gardens are no longer taken care of by parents hence a call from Nyiraneza to people concerned to help maintain these gardens to fight malnutrition completely from this district.

 

 

Abaturage barashishikarizwa 2

Gicumbi: Parents curb down malnutrition

Tags: , , , , , ,


The Gicumbi district administration with the support of parents who have children in day cares say the nutrition of their children has significantly improved in the fight against diseases caused by poor nutrition.

Abaturage barashishikarizwa 2

Children in the daycares

Stanislas Kagenzi the vice mayor for finance and economic development on Monday 22nd.April.2013 said the district played a big role in the operations of day cares by giving every sector Rwf400.000 for the operation of day cares.

This amount of money given to the day cares in every sector was meant to buy tools like saucepans, cups, plates and all desired kitchen utensils for the hygiene of the children in the daycares. Parents also provide food for the children including milk or porridge.

The partnership between the district and the parents through daycares will ensure that no single child in Gicumbi district that will be affected by malnutrition. For children who were affected by malnutrition before the beginning of these daycares, the district is about to implement strategies to eradicate poor eating habits in the district.

There is a program in the daycares, where the health advisors put children who have malnutrition problems in one groups and take care of them for one month after which they join healthy children in the daycare.

The residents of Gicumbi district say they are grateful for the role these daycares are playing in the health of their children. Children are brought together; they play, have education and above all have good, well prepared and nutritive meals and good health.

Children between 2 years and 5 years are the ones legible to attend these daycares that are in every sector of the district.

“We no longer worry of where to leave the child to run an errand or go to the farm, they are in good hands, having good education and nice meals” says a mother with 2 children enlisted in the daycare.

Daycares have been successful as malnutrition is being curbed down and the goal of Gicumbi district is achieved according to the 2012/2013 performing contracts to elect daycares.

Gakenke: Uburezi mbonezamikurire bugiye kwitabwaho hashingiwe ku bushobozi bw’ababyeyi

Gakenke: Uburezi mbonezamikurire bugiye kwitabwaho hashingiwe ku bushobozi bw’ababyeyi

Tags: , , , , , ,


Gakenke: Uburezi  mbonezamikurire bugiye kwitabwaho hashingiwe ku bushobozi bw’ababyeyiAbabyeyi barakangurirwa  kwita ku burezi  mbonezamikurire (Early childhood development) bashingiye ku bikoresho bashobora kwibonera n’ubushobozi bwabo bwite ndetse bakanashyigikirwa n’ubuyobozi bw’ibanze.

Iyi gahunda nshya izakorera mu turere 10 harimo n’Akarere ka Gakenke izaterwa inkunga n’Ikigega cy’Umuryango w’Abibumbye  wita  ku bana  (UNICEF).  Inkunga izatangwa izibanda ahanini ku mahugurwa no gutanga ibikoresho by’ibanze.

Uburezi mbonezamikurire bugomba gukorerwa mu buri mudugudu cyangwa akagali,  bukeneye inzu abana bato bari hagati y’imyaka ibiri n’iatatu bazaza bahuriramo,  bakagira n’umuntu wo kubitaho ndetse n’ibyo kubatunga ku manywa.

Ubwo yaganiraga n’abakozi bashinzwe uburezi mu mirenge kuri uyu wa gatatu tariki 13/03/2013, umukozi wa UNICEF yavuze ko ibijyanye n’ubwo burezi  biri mu maboko y’ababyeyi ubwabo n’ubuyobozi bw’ibanze.

Aha, avuga ko ababyeyi  ari bo bagomba kwishakamo ubushobozi bahanga imishinga ibyara inyungu UNICEF ishobora guterwa inkunga ndetse n’ubuyobozi bw’inzego z’ibanze bukabunganira binyujijwe mu gahunda zitandukanye.

Ati: “Twabafasha bakaba batekereza n’umushinga ubyara inyungu uhuriweho n’ababyeyi n’abo barezi bo mu burezi mbonezamikurire, umuntu (UNICEF) yawushyigikira bakazamura ya ntwererano yo gutanga mu burezi mbonezamikurire.

Abantu bakishakamo ubushobozi ariko ibyari byo byose bakabona  inkunga.  Gahunda zo mu mirenge nka za girinka, ubudehe zizamura abaturage zishobora no kuzamura uburezi mbonezamikurire.”

Uburezi mbonezamikurire bufite uruhare runini mu mikurire y’umwana kuko abana baba bari hamwe bakabona umwanya wo gukina, gusabana ndetse bakanabona ifunguro ryuzuye. Ngo ibi bikangura  ubwenge bw’umwana ku gipimo cya 80% kandi bikaba n’umwanya wo kwiga imico myiza akurana.

Iyo gahunda yatangiye hamwe na hamwe mu turere ariko ababyeyi bagira ikibazo cy’ibikoresho n’amikoro. Rwagatare Babou,  ushinzwe uburezi mu murenge wa Muyongwe asanga bitagombye kuba imbogamizi, ababyeyi bagomba gukoresha amikoro bafite n’ibikoresho bashobora kubona hafi yabo.

Yagize ati: “…twahera  ku bikoresho biboneka hariya iwacu byatuma umwana akina n’iyo ari ugukina karere (umupira), niba ari guheka nibisabe guheka ibipupe bikoze mu bintu bihenze…”

UNICEF igiye gutangiza amashuri abiri y’uburezi mbonezamikurire y’intangarugero  mu karere n’ababyeyi bakazayigiraho  bagashinga ayabo muri buri kagali cyangwa umudugudu. Iyi gahunda izafasha kandi ababyeyi kubona umwanya wo gukorera imiryango yabo mu gihe bakoreshaga umwanya munini barimo kwita kuri abo bana.

Nyamagabe Ingamba zafashwe

Nyamagabe: Ingamba zafashwe mu guhangana n’imirire mibi ziri gutanga umusaruro.

Tags: , , , , ,


Nyamagabe Ingamba zafashwe

Abaturage bo mu murenge wa Kamegeri mu karere ka Nyamagabe baratangaza ko ingamba zagiye zifatwa hagamijwe guhangana n’ikibazo cy’imirire mibi kigaragara mu bana ziri kugenda zitanga umusaruro, kuko abana bari baragezweho n’ibimenyetso by’imirire mibi ubu bari kugenda bakira.

Ibi babitangaje kuri uyu wa kabiri tariki ya 05/02/2013 mu muhango wo gutangiza icyumweru cy’ubukangurambaga mu kurushaho guhangana n’imirire mibi mu bana bo mu murenge wa Kamegeri.

Izi ngamba zafashwe n’ubuyobozi bw’akarere n’umurenge ndetse n’abafatanyabikorwa ni ugushyiraho igikoni rusange muri buri mudugudu, ababyeyi bagahurira hamwe bakigishwa gutegura indyo yuzuye, ndetse abafite abana bagaragaza imirire mibi bagahabwa amatungo magufi nk’inkwavu n’inkoko ngo babashe kugira ikibunganira mu mikoro yabo hagamijwe kubona amafunguro yuzuye.

Bankundiye Séraphine, umwe mubari bafite abana bagaragaza imirire mibi aragira ati : “naje hano mu gikoni (rusange) mfite umwana uri mu mirire mibi ubwo bampa inkoko ebyiri zo gutera amagi. Ubu amagi ndagurisha ndetse ngaha n’umwana, iyo nagurishije amagi ngura nk’urukwavu kandi n’inyama nkazirya.”

Akomeza avuga ko abajyanama babegereye bakabahugura ku buryo bwo gutegura amafunguro yuzuye bityo bakabishyira mu bikorwa abana babo bakaba barakize.

Kuva mu kwezi kwa Kamena umwaka wa 2012 mu murenge wa Kamegeri ngo hari abana 32 bagaragaza imirire mibi ariko ngo hamwe n’ingamba zagiye zifatwa kuri ubu hasigaye abana 16 ariko nabo batagaragaza ikibazo gikabije kuko bari mu ibara ry’umuhondo, bityo ngo bakaba bamaze gutera intambwe ishimishije n’ubwo urugendo rugikomeje nk’uko Ntakirutimana Eliab, umuyobozi w’ikigo nderabuzima cya Nyarusiza mu murenge wa Kamegeri abitangaza.

“tugeze kure ariko atari kure cyane kuko twakagombye kugera kuri zero, ni ukuvuga nta mwana n’umwe dufite ugaragaza imirire mibi”, Ntakirutimana.

Umuyobozi w’akarere wungirije ushinzwe imibereho myiza y’abaturage wari witabiriye uyu muhango, Byiringiro Emile, yasabye ababyeyi guharanira kwita ku mirire y’abana babo baharanira ko iba myiza kandi nabo batiyibagiwe, bakanaboneza urubyaro kuko uko babyara benshi ariko bagira ibyago byo kurwara bwaki no kubaho nabi kandi bikanagira ingaruka ku babyeyi.

Muri uyu muhango wo gutangiza icyumweru cy’ubukangurambaga ku kurwanya imirire mibi abana bahawe igikoma, ababyeyi 23 bafite abana bagaragaza imirire mibi cyangwa se abo yigeze kugeraho bahabwa inkwavu, hanatangwa utuyunguruzo tw’amazi (filters) 50 kugira ngo abajyanama b’ubuzima bage bahesha abana imiti amazi asukuye.

Muri iki cyumweru, ikigo nderabuzima cya Nyarusiza kirateganya gusura ibikoni mu midugudu yose, ndetse hakaba hari n’ibiribwa bizashyikirizwa ibyo bikoni ngo bigishirizeho ababyeyi gutegura indyo yuzuye.

 

Abana bakeneye kurya

Rwanda : Abana bakeneye kurya indyo yuzuye ngo bakura neza.

Tags: , , , ,


Abana bakeneye kurya

Abagore batuye akarere ka Rulindo kuri ubu ngo biyemeje kugaburira abana babo indyo yuzuye ,mu rwego rwo kubarinda indwara no kugira ngo bagire imikurire myiza.

Aba bagore kandi bavuga umwana wariye neza indyo yuzuye ibisabwa ,aba atandukanye n’urya indyo ituzuye.Ngo kuko haba mu mikurire ,no mu bwenge usanga batandukanye ku buryo bugaragara.

Gutegura indyo yuzuye kandi ngo ntibigomba kuba umuntu yifite ,nk’uko abenshi babitekereza, ngo ahubwo bisaba ubushake nk’uko bamwe muri aba bagore babyemeza.

Uwineza Mariya utuye mu murenge wa Base avuga ko gutegura indyo yuzuye bitagomba kuba umuntu ari umukire.

Aragira ati ”gutegura indyo yuzuye jye nasanze bitagomba kuba umuntu afite amafranga menshi. Ahubwo byose binaterwa n’imyunvire, kuko usanga ibyo dukeneye gukoresha byose bituruka mu byo duhinga hano iwacu. abazi ko kurya indyo yuzuye bigomba ubukire baribeshya.”

Uyu mubyeyi avuga ko kumenya gutegura indyo yuzuye bisaba   guhindura imyunvire ku babyeyi bamwe batabyiyunvisha

Abagore kandi ngo basabwa kunganirana aho batuye mu midugudu bagirana inama ku bijyanye no gutegura indyo ibereye umuryango.

Madame Niwemwiza Emilienne, umuyobozi wungirije ushinzwe imibereho myiza mu karere ka Rulindo, yasabye abagore batuye aka karere ko bagomba kwitabira akagoroba k’ababyeyi .

kugira ngo babashe kungurana inama no kwigishanya ku bijyanye no gutegura indyo yuzuye mu miryango yabo.

Yagize ati ”Ababyeyi nimwitabire umugoroba w’ababyeyi ,iyo muhuye haba harimo abafite ubumenyi butandukanye bityo mwungurane inama cyane cyane ku bijyanye no gutegura indyo yuzuye .Abana banyu bakeneye kugaburirwa indyo yuzuye ngo bakure neza haba ku mubiri ndetse no mu bwenge.”

Umwana wabonye indyo yuzuye kandi ,ngo usanga asa neza ku mubiri, kabone n’iyo waba utamusize amavuta ngo usanga umubiri we uhora uyaga nk’uko bamwe mu bayeyi babivuga.

Bavuga ko hakenewe ubumenyi no guhindura imyunvire ku babyeyi bo mu cyaro,kugira ngo hategurwe imirire ibereya abana bato.

Ababyeyi ngo bakaba basabwa kwegerana no kwigishanya bityo buri wese abashe kumenya gutegura indyo yuzuye mu muryango.

Gutegura indyo yuzuye ntibasaba guteka amafunguro ahenze

Rwanda : Gutegura indyo yuzuye ntibasaba guteka amafunguro ahenze

Tags: , , ,


Gutegura indyo yuzuye ntibasaba guteka amafunguro ahenze

Ibiribwa abantu barya buri munsi, nibyo bigize indyo yuzuye. Ikibazo kiba mu mitegurire ya byo, aho usanga bamwe mu babyeyi batita ku ntungamubiri ziri mu mafunguro bagiye kugabura, maze bikabaviramo kurwaza indwara ziterwa n’imirire mibi.

Mukamwezi Venantie, umukozi ushinzwe imirire ku kigo Nderabuzima cya Kamonyi, atangaza ko mu kwigisha ababyeyi gutegura indyo yuzuye, batabasaba gushaka amafunguro ahenze. Ahubwo babigisha umumaro wa buri biribwa basanganywe, maze bakabereka n’uko babitegura ngo bigirire akamaro ababirya.

Mu biribwa bw’ingenzi bikenewe kugira ngo umuntu ategure indyo yuzuye, Mukamwezi avuga ko hakenewe ibyubaka umubiri; aribyo ibinyampeke n’ibinyamisogwe, bigaragaramo ibigori, ibishyimbo, amasaka, inyama, indagara ndetse na soya.

Hakenewe kandi ibitera imbaraga, aribyo ibijumba, imyumbati, umuceli, ibirayi n’ibindi. Hakaza ibirinda indwara aribyo mboga (dodo, amashu, Karoti, ….) n’imbuto nk’imineke, avoka, inanasi, amatunda n’ibindi.

Ibi byose Mukamwezi avuga ko bishobora kubonwa na buri rugo rugize umuryango nyarwanda. Hakaba hakiri ikibazo cy’ababyeyi basuzugura bimwe muri ibi biribwa cyane cyane imboga, maze bakagaburira abana indyo imwe, rimwe na rimwe bakanga no kubaha igikoma ngo n’uko badafite isukari yo gushyiramo.

Bamwe mu babyeyi barwaje indwara ziterwa n’imirire mibi, batangaza ko abana ba bo bazize uburangare no kutamenya, kuko mu byo bigishwa guteka nta kiribwa na kimwe kigoye kubona. Bavuga ko kubona ibiribwa byujuje intungamubiri bitagoranye.

Ngo mbere bagiraga ubute bwo gusoroma imboga za dodo cyangwa kugura indagara zo kuvanga n’ibiryo. Ubundi hakaba ubwo abana bagiraga ibyo banga kurya, maze bakabihorera.  Ariko ku bw’inama z’ikigo nderabuzima , bamenye buri kiribwa n’akamaro kacyo mu  gutunga umubiri.

 

 

Gisagara residents advised on healthy feeding

Rwanda : Gisagara residents advised on healthy feeding

Tags: , , , , , ,


Gisagara residents advised on healthy feeding Residents of the Southern district of Gisagara have been urged to improve their eating habits for a healthy life.

The call came after it was discovered that parents save nutritious foods such as fruits and vegetables.

Most people in this part of the country don’t see the use of these foods and say that there were some types of food which they could not spend money.

Vestine Bankundiye a resident of Kansi sector in the district said “she could not by things like fruits and vegetable unless she was buying them for the children,” adding that she saw no need for such at her age.

However, the district leadership called on the residents to reduce eating foods with much oil and also to always eat healthy food including fruits and vegetables for a healthy and good living”.

They were also advised to stop drinking alcohol a vice that is prominent in this area, she advised them against it due to the side effects related to much consumption of alcohol.

The vice mayor in charge of social welfare in the district Donatelli Uwingabire called upon especially the women to join the teachings on good feeding, so that they could be able to prepare nutritious food for their families.

She advised them to always keep homes clean especially with food stuffs in order to prevent diseases related to poor hygiene.

Gisagarahas been praised for fighting malnutrition among children though there are still a few cases of malnutrition.

m_Ababyeyi barasabwa guhorana imboga ku

Rwanda | Rulindo: Ababyeyi barasabwa guhorana imboga ku karima k’igikoni.

Tags: , , , , , , ,


m_Ababyeyi barasabwa guhorana imboga ku karima

m_Ababyeyi barasabwa guhorana imboga kuBamwe mu babyeyi bitabiriye gahunda y’akarima k’igikoni, baranenga bagenzi babo, bigaragara ko batitabira guhora bahinga imboga mu karima k’igikoni.

Aba bayeyi bavuga ko ngo hari abo usanga baheruka guteraho imboga bagakora, hanyuma ugasanga barekeye iyo, karamezemo ibyatsi nk’aho badakenera imboga .

Nyamara n’ubwo bamwe muri aba babyeyi batitabira guhora bahinga imboga muri ako karima k’igikoni ,ngo ntibaba bayobewe ko imboga zikenerwa mu mafunguro yabo ya buri munsi.

Aho babashije guhora bahinga imboga bavuga ko kuva aho iyi gahunda y’akarima k’igikoni iziye, ngo yabashije kurinda indwara zijyanye n’imirire mibi mu miryango yabo.

Uwurukundo Jeanne ni umubyeyi ufite umuryango ugizwe n’abantu umunani.avuga ko mu muryango we ubuzima bwahindutse aho ahingiye imboga ku karima k’igikoni.

Avuga ko agenda azisimburanya ,ngo iyo akuyemo amashu,ubutaha ateramo dodo gutyo gutyo,ku buryo imboga zitabura mu rugo we.

Yagize ati ”Akarima k’igikoni kankirije abana bari bugarijwe n’imirire mibi, none ubu byararangiye. Mbere sinabihaga agaciro numvaga guhinga imboga kuriya ari ukubura imikoro ,none ubu sinshobora no gutuma akarima k’igikoni kameraho ibyatsi.mpora zihinga njyenda nzisimburanya.”

Akomeza avuga ko imiryango idahinga imboga iba yikururiye ibibazo akenshi bigendanye no kutagira indyo yuzuye. Avuga ko iyo abagize umuryango batarya imboga nta buzima bwiza baba bafite , ngo kuko hari intungamubiri ziboneka mu mboga baba badashobora kubona.

Mu rwego rwo gukangurira abagize umuryango guharanira kubona indyo iboneye, umuyobozi wungirije ushinzwe imibereho myiza mu karere ka Rulindo, Niwemwiza Emilienne, avuga ko buri muryango ugomba kugira akarima k’ igikoni.

Aragira ati ”Buri muryango ugomba kugira nibura akarima k’igikoni. Imboga ni ingenzi mu buzima bw’umuryango. Ni byiza ko umuntu yarya imboga azikuriye mu murima we ,aho kuzirya aziguze kandi zinamuhenze.Ababyeyi cyane cyane nibo bagomba gufata iya mbere,kuko nibo ahanini barebana n’ imirire y’’abagize umuryango.”

Uyu muyobozi kandi avuga ko buri muryango ugomba kuba ufite nibura akarima k’igikoni kamwe mu rwego rwo kurwanya ingaruka ziterwa no kurya indyo ituzuye.

IMIRIRE MYIZA NTIGENEWE ABANA BATO GUSA

Rwanda | GISAGARA: IMIRIRE MYIZA NTIGENEWE ABANA BATO GUSA

Tags: , , , , , ,


Abaturage b’akarere ka Gisagara bamaze igihe bigishwa ibijyanye n’imirire myiza ku bana kugirango babarinde indwara, babahe gukurana ubuzima bwiza, ariko nanone bakanibutswa ko, abana bato ataribo bonyine bagewe kurya neza, ahubwo ko n’abakuru bagomba kurya neza kuko indwara z’imirire mibi zidafata abana gusa nk’uko abantu benshi babitekereza.

 

IMIRIRE MYIZA NTIGENEWE ABANA BATO GUSA

Ahacururizwa imboga n’imbuto mu isoko rya Gisagara

Mu gihe abatuye aka karere ka Gisagara bamaze kumva agaciro ko kugaburira umwana indyo yuzuye, ndetse na bamwe bakaba baramenye ko ibi bireba buri muntu wese, hari abatarumva n’ubu ko imbuto n’imboga ari ibiryo bikenewe naburi muntu wese kugirango agire ubuzima bwiza. Bamwe bavuga ko ibyo ari ibiryo bigenewe abana, abandi bakavuga ko icyangombwa ri uko babona icyo bashira mu nda.

Bankundiye Vestine, utuye umurenge wa Kansi muri aka karere avuga ko rwose hari ibyo atarya ndetse byongeye ngo ntiyanabitangaho amafaranga ye kuko atari umwana. Atangara cyane ati “Ubuse jye najya kugura ikinyomoro cyangwa umuneke ngo ndye? Reka ibyo ni ibiryo by’abana bitagenewe abantu bakuru rwose, nakirya nkibonye aho ariko ubundi jye sinagitangaho amafaranga yanjye”, Bizimana mu genzi we bari kumwe we ati” Ibyo se by’imbuto n’imboga ni ngombwa? Reka jye mbona icyangombwa ari ibyo ndya nta byo gutoranya, iyo mpaze biba ari ibyo”.

Ubuyobozi bw’aka karere buracyakomeza ubukangurambaga, buhamagarira abaturage kwita ku mirire yabo, bakagabanya kurya ibiryo birimo amavuta menshi, bakihatira kurya cyane imboga n’imbuto. Ikindi bahamagarirwa ni ukureka inzoga z’inkorano zikunze kugaragara muri aka karere kuko usibye kubasindisha bagata umutwe bagatangira gukora ibidakorwa, baributswa ko izi nzoga zinabangiriza ubuzima kuko ngo usanga hari izo bavanze n’amafumbire mva ruganda byumvikana ko hari byinshi zangiza mu mubiri w’umuntu.

Umuyobozi w’akarere wungirije ushinzwe imibereho myiza madamu Donatille Uwingabiye, ahamagarira cyane abategarugori kuko ari nabo barebwa n’ibijyanye no gutegura amafunguro mu ngo, ko bakomeza kujya bitabira guhurira mu gikoni cy’umudugudu ndetse no mu tugoroba tw’ababyeyi, aho bahurira bakiga guteka indyo yuzuye, bakungurana ibitekerezo. Arabasaba kwita ku isuku muri byose cyane ibiribwa kugirango birinde indwara ziterwa n’umwanda.

Kuri ubu akarere ka Gisagara gatangaza ko imirire mibi ku bana itakiri ikibazo kuko n’aho itaracika burundu iri ku kigereranyo cyo hasi bakaba bizeye ko izacika burundu ku bw’imbaraga babishyizemo, ariko kandi bagashishikariza abaturage ko byaba muri rusange nti bibe kubana gusa, maze aka karere kakarangwamo n’abaturage bafite ubuzima bwiza muri rusange.

Abatishoboye ba Karukogo bashyikirizwa inkoko na REMA

Rwanda | Rubavu : abatishoboye bahawe inkoko 1000

Tags: , , , , , , , ,


 

Abatishoboye ba Karukogo bashyikirizwa inkoko na REMA

Abatishoboye ba Karukogo bashyikirizwa inkoko na REMA

Abaturage bimuwe k’umusozi wa Rubavu batishoboye batujwe mu mudgudu wa Karukogo bashyikirijwe inkoko 1000 zo kubafasha kwihangira imirimo no gufasha abana kugira imirire myiza nyuma yo kubona ko aho batujwe nta bundi bufasha bafite bwabaha imibereho.

Imiryango irenga 800 niyo yatujwe mu mudugudu wa Karukogo ivanywe k’umusozi wa Rubavu aho bari babangamiwe n’ibiza, nubwo icyemezo cyo kubimura benshi batakishimiye, umuyobozi w’akarere wunginje ushinzwe ubukungu avuga ko leta ari nk’umubyeyi wifuriza umwana ibyiza nubwo umwana atabyumva ngo babimukorera ku ngufu akazabibona nyuma.

Abaturage bamwe batishoboye bimuwe bashoboye kubakirwa ndetse aho bajyanywe hashyirwa amashanyarazi n’isoko, abaturage bashobora kubona imirimo, abakuze batishoboye bibumbiye muri Cooperative Ejoheza Karukogo bakorewe umushinga na REMA wo korora inkoko, bashyikirijwe inkoko 1000 zisobora gutanga amagi 600 k’umunsi bikaba byabafasha kwibeshaho no kubeshaho imiryango yabo barwanya imirire mibi.

Ushinzwe ubworozi mu kigo cy’igihugu gishinzwe ubuhinzi n’ubworozi RAB, Dr Nshimiyimana  Alphonse  avuga ko iri shyirahamwe rigize umwuga ubworozi bw’inkoko byababeshaho n’imiryango yabo aho bashobora kubona amagi 600, izi nkoko zatanzwe ngo zitanga amagi umwaka wose zigasimbuzwa izindi kandi ngo amafaranga azava mu magi ashobora kwigurira izindi nkoko hamwe n’inyungu.

Inzu y’inkoko yubatse k’umuhanda, Dr Nshimiyimana yasabye ko zarindwa gusurwa cyane kuko biri mubizikururira indwara, avuga ko kugira ngo zitange umusaruro zigomba guhabwa ibiribwa by’ingenzi kandi zikagirirwa isuku.

Musasangohe Venansiya uyoboye Ejoheza Karukogo ashima ubuyobozi bwatekereje kubakura k’umusozi wabatezaga Ibiza ndetse bakaba bakomeje kwitabwaho kuko ibyiza barimo babona batari barabibonye bari k’umusozi wa Rubavu.

Dr Mukankomeje Umuyobozi w’ikigo cy’igihugu gishinzwe kwita ku bidukikije REMA avuga ko ibikorwa by’umushinga wo kububakira  bitatwaye amafaranga menshi hagereranyijwe inyungu abaturage bazakuramo kuko muri miliyoni 13128000 nyuma y’umwaka izi nkoko zifashwe neza zatanga miliyoni zirenga 15.

 

 

Top Network News

Rwanda president Paul Kagame hits campaign with Jeannette Kagame, Ivan Kagame and Ange Kagame

A Voyage Through The Life Of Our Late Inyumba Aloisea , Refugee – Leader – Minister – Legend

Jeannette Kagame : Study Finds Rwanda Is “BEST PLACE” For Women Politicians

President Paul Kagame along with Jeannette , Ange and Ivan Kagame - The first family of Rwanda

Related sites

jaguar cars jaguar, jeep, kia