Posted on 15 May 2013
Tags: Rwanda, Rwanda aid, Rwanda bugesera, Rwanda Genocide, Rwanda goats, Rwanda Hotel Gorillas Groups, Rwanda Livestock, Rwanda survivors, Rwanda vurnerable
The 1994 genocide survivors in Karambi village in Nyamata sector are grateful to the consideration of people towards supporting them and lending a hand to those in need.
This was said during the appreciation of the presents including foodstuffs and livestock they were given by Hotel Gorillas Groups.
Supporting genocide survivors is the best way to make them self reliant. Hotel Gorillas Groups will always support genocide survivors, according to Ines Gikundiro in financial services in this hotel.
“We have always wanted to support genocide survivors for some time now. This is not about just supporting them with things, we are going to be with them always in their everyday troubles and lives” says Gikundiro.
Sixteen goats, food stuffs including rice, maize flour and cooking oil were distributed in 8 poorest families in Karambi village.
Hilariya Nsonera an old lady that was given food stuffs and a goat to rear says she is grateful to the president of the republic of Rwanda who made people realize the importance of helping out those in need.
Jacques Gashumba the executive secretary of Nyamata sector appreciated the support by Hotel Gorillas Group to the genocide survivors in his sector. He appealed people who were given the livestock to take good care of them so that they reproduce and give to their neighbours.
The workers of Hotel Gorilla also visited the Nyamata genocide memorial site in Bugesera district, they were explained about the history of Rwanda, the preparation and execution of the 1994 genocide against the Tutsis and how Tutsis that had sought refuge in Nyamata church were massacred.
Posted on 14 May 2013
Tags: Rwanda, Rwanda aid, Rwanda bugesera, Rwanda Genocide, Rwanda goats, Rwanda Hotel Gorillas Groups, Rwanda Livestock, Rwanda survivors, Rwanda vurnerable
Abarokotse Jenoside yakorewe abatutsi bo mu mudugudu wa Karambi mu kagari ka Kayumba mu murenge wa Nyamata mu karere ka Bugesera, barashima ubuyobozi bukuru bw’igihugu bukomeza kubazirikana bubafasha kwigira, buboherereza inkunga zitandukanye.
Ibyo babitangaje ubwo bashyikirizwaga impano y’amatungo n’ibiribwa bagenewe n’abakozi ba Hotel Gorillas Groups, aho baateye inkunga y’ihene n’ibiribwa, abarokotse Jenoside yakorewe abatutsi batishoboye bo mu uwo mudugudu.
Guhitamo iki gikorwa cyo kunganira abo baturage ni uburyo bwo kubafasha kwigira, kandi ngo icyo gikorwa kikazakomeza nk’uko bitangazwa na Ines Gikundiro umuyobozi w’ishami ry’ubucuruzi muri Hoteli Gorillas Groups.
Yagize ati “ ni igikorwa twari dufitiye inyota kuva kera ariko kandi si ukubafasha gusa kuko ubu hagiye no kubaho kuzajya tubaganiriza tubaba hafi umunsi ku munsi”.
Bamwe mu bahawe ihene
Ihene 16 n’ibiribwa bigizwe n’umuceri, ifu y’ibigori n’amavuta yo guteka nibyo byasaranganyijwe imiryango 8 ibabaye kurusha iyindi muri uwo mudugudu wa Karambi.
Umukecuru witwa Nsonera Hilariya ni umwe mu bahawe amatungo n’ibyo biribwa, yavuze ko ashimira umukuru w’igihugu n’abo yatoje umuco mwiza wo kunganira abafite intege nkeya.
Ati “ nari umutibukwa nta hepfo no haruguru mfite ariko ubu leta irimo kunyibuka kandi ndabishima. Ubu aho ndi ndacumbitse ndizera ko bidatinze bazanshakira naho kuba”.
Umunyamabanga nshingwabikorwa w’umurenge wa Nyamata Gashumba Jacques yashimye inkunga abakozi ba Hotel Gorillas Group bateye abo baturage batishoboye, asaba abahawe ayo matungo kuiyafata nze akazororokera n’abandi.
Bimwe mubiribwa bahawe ndetse n’amavuta yo guteka
Abo bakozi ba Hotel Gorilla banasuye urwibutso rwa Jenoside rwa Nyamata mu karere ka Bugesera, basobanurirwa amateka ya Jenoside yakorewe abatutsi bari barahungiye kuri kiriziya ya Nyamata, hanyuma bunamira inzirakarengane zihashyinguye.
Posted on 27 March 2013
Tags: Rwanda, Rwanda AERG ICK, Rwanda aid, Rwanda Genocide, Rwanda programs, Rwanda students, Rwanda vurnerable
Abanyamuryango bagize ishyirahamwe ry’abanyeshuli barokotse jenoside AERG (Association des Etudiants Rescapes du Genocide) bo mu ishuli rikuru rya Kabgayi ICK (Institut Catholique de Kabgayi) baravuga ko bashyigikiye byimazeyo gahunda ya “Humura nturi wenyine” yashyizweho na AERG kurwego rw’igihugu ariko igakorerwa mubigo by’amashuli makuru.

Abagize AERG bafatanyije n’abafundi bashatse
Iyo gahunda ikaba igamije gufasha abantu bacitse kwicumu bafite ibibazo bitandukanye cyane cyane by’ubukene, bahabwa inkunga zibafasha kuzamura imibereho myiza yabo.
Bwa mbere muri ICK, kuwa 23 Werurwe uyu mwaka, iki gikorwa kikaba cyarafashijeumukecuru utuye mu murenge wa Shyogwe mu karere ka Muhanga witwa Nikuze Dative uba wenyine kandi akaba yarabaga ahantu hadatunganye (inzu n’urugo bitubatse kuburyo bwiza), akabana munzu n’inka yahawe kandi ari numukene utishoboye.

Abahungu n’abakobwa baritanze bifatika
Abanyamuryango ba AERG ICK bagera ku 107 batinubiye imvura yiriwe igwa umunsi wose bakaba barabashije kubaka ikiraro cy’iyo nka ikavanwa munzu, ndetse inzu ya Nikuze bayishyiramo sima hasi (Pavement) kugira ngo ature heza.
Uretse kumwubakira, Nikuze warijijwe n’ibyishimo yatewe n’abo banyeshuli yanahawe ibiribwa birimo umuceri, isukali, akawunga, ibishyimbo ndetse n’ibitenge byo kwambara, maze anubakirwa akarima k’igikoni bateramo n’imboga zitandukanye kandi anakorerwa ibindi bikorwa by’isuku.
Ashimira abo banyeshuli bagaragaje igikorwa cyo guha agaciro uwo mubyeyi wagizwe incike na jenoside, umunyamabanga nshingwabikorwa w’umurenge wa Shyogwe Ndejeje Francois Xavier akaba yaravuze ko ibyo bikorwa byahawe agaciro k’amafaranga ibihumbi 373 na 500, ariko ko agaciro kabyo gakomeye ari icyubahiro cyahawe uwo mubyeyi.
Nubwo ibikorwa nkibyo bisaba amikoro akenshi abanyeshuli batabasha kubona, Mugenzi Bosco umuhuzabikorwa wa AERG ICK akaba avuga ko bikwiye gukomeza kubaho bigashyigikirwa ndetse n’abafite ubushobozi cyane cyane amashuli bigamo bakajya babitera inkunga kuko bikemura ibibazo by’abanyarwanda bababaye.
Posted on 23 March 2013
Tags: Rwanda, Rwanda aid, Rwanda children, Rwanda education, Rwanda Gakenke, Rwanda Museke Association, Rwanda programs, Rwanda promotion, Rwanda vurnerable

Abana bafashwa na Association Museke biga no kuboha uduseke.
Abana batishoboye bagera 130 bo mu Karere ka Gakenke bafashwa na Association Museke babagaburira saa sita ndetse banabashakira ibikoresho by’ishuri.
Mukangwije Madeleine, umwe mu bashinzwe uwo muryango mu mwaka wa 2010 avuga ko batekereje gushinga Association Museke nyuma y’uko babonye ko hari abana batabasha kwiga kubera ko saa sita batabona ifunguro.
Uyu mubyeyi akomeza avuga ko Association Museke ifasha abana b’imfubyi za Jenoside yakorewe Abatutsi muri Mata 1994 n’abana batishoboye bakabagaburira saa sita ndetse bakanaha ibikoresho by’ishuri kugira ngo babashe kwiga neza.
Nahimana Diane w’imyaka 13 wiga mu mwaka wa gatandatu, avuga ko mbere yajyaga kwiga atariye agasinzirira mu ishuri kubera inzara. Nyuma y’uko ahabwa ifunguro rya saa sita na Association Museke, yemeza ko yiga neza kandi n’imitsindire ikaba yarazamutse.
Abo bana banatozwa kuboha, kudoda no gufuma ibintu bitandukanye kugira ngo bazirwaneho mu buzima bw’ejo hazaza.
Nikuze Providence, umwe muri bo avuga ko Association Museke yamwigishije kudoda, bikazamufasha kwihangira imirimo mu myaka iri imbere.
yatangijwe n’undi muryango w’Abesipanyole witwa Museke tariki 01/10/2013 mu rwego rwo gutuma abana bafite ibibazo baseka.
Posted on 22 January 2013
Tags: Rwanda aid, Rwanda Club, Rwanda fight against HIV AIDS, Rwanda people, Rwanda Rutsiro, Rwanda vurnerable, Rwanda Youth

Club Anti Sida Indangamirwa yo mu murenge wa Gihango mu karere ka Rutsiro yoroje ihene umuturage witwa Kiruhura Gervais tariki 19/01/2013 mu rwego rwo kumufasha kwiteza imbere.
Kiruhura Gervais arubatse akaba afite umugore n’abana babiri. Yishimiye itungo yahawe kuko ngo rizamufasha kwiteza imbere, akaba yiyemeje kurifata neza kugira ngo na we azaziturire abandi.
Ati : “Bampaye ihene nini nziza y’ijigija ku buryo ninyibangurira izahita yima mbese ikanyoroza. Urabona ntabwo wahinga utagira ifumbire, kandi nimbyarira nanjye nzashaka undi muntu muziturire”.
Kiruhura mu minsi ishize ngo yari afite izindi hene ariko arazigurisha kugira ngo abone ubushobozi bwo kugeza umuriro w’amashanyarazi iwe mu rugo, uwo muriro ukaba warahageze ku bunani.
Perezida wa Club Anti Sida Indangamirwa, Nayituriki Sylvain avuga ko kuba bagize igitekerezo cyo koroza uwo muturage ari mu rwego rwo gukurikiza gahunda nziza ya leta yo korozanya ndetse no gufasha abatishoboye kwiteza imbere.
Club Anti SIDA Indangamirwa yo mu murenge wa Gihango mu karere ka Rutsiro yatangiye mu kwezi kwa gatanu mu mwaka wa 2012 ikaba ifite abanyamuryango 35 harimo abahungu 22 n’abakobwa 13. N’ubwo nta bikorwa byinshi imaze kugeraho kubera ko ikiri mu ntangiriro, abayigize barateganya byinshi mu minsi iri imbere birimo gukomeza gufasha abatishoboye kwiteza imbere, gukora ubukangurambaga ndetse no gutanga inyigisho zigamije gushishikariza abaturage kwirinda SIDA.
Posted on 28 October 2012
Tags: ange kagame, Ivan Kagame, jack nziza, janet kagame, jeannette kagame children, kagame kids, Kagame's Daughter, kagame's family, kagame's son, paul kagame's son, Rwanda aid, rwanda management, Rwanda Nyamasheke, Rwanda people, Rwanda vurnerable
Abageze mu zabukuru batishoboye bo mu murenge wa Shangi mu karere ka Nyamasheke batoranyijwe kuzahabwa inkunga y’ingoboka barasabwa kuzayikoresha neza kugira ngo ibashoboze kwiteza imbere kandi bazagire amasaziro meza.
Ibi aba bakecuru n’abasaza bo mu murenge wa Shangi babisabwe kuri uyu wa kane, tariki ya 25 Ukwakira, 2012 n’umuyobozi w’akarere ka Nyamasheke wungirije ushinzwe imibereho myiza y’abaturage, Madame Gatete Catherine wababwiye ko iyo nkunga bagenerwa ari iyo kubafasha kwiteza imbere kandi bakaba bakwiriye kuyibyaza umusaruro uzatuma bakomeza kwiteza imbere ntibahore bateze amaso.
Madame Gatete yabwiye aba baturage ko iyo nkunga bayigenewe na Perezida wa Repubulika, Kagame Paul, bityo bakaba bakwiririye kumushimira ari uko biteje imbere bakagira amasaziro meza.
Gatete yabwiye abo baturage bageze mu zabukuru ko icyo Perezida wa Repubulika akorera abo baturage ari nko kubakiriza mu ziko, bityo bakaba bagomba guhora baharanira ko uwo muriro abacaniye utazima.
Gatete Catherine yabibukije ko bakwiriye gutekereza umushinga bazakoresha ayo mafaranga ukazatuma biteza imbere ubudasubira inyuma.
Mukabideri Mariana w’imyaka 67 atuye mu mudugudu wa Gasumo, akagari ka Mataba mu Murenge wa Shangi. Avuga ko nabona iyi nkunga azayiguramo itungo ku buryo rizamuha ifumbire, bityo akazajya afumbira imirima ye ikera neza, bikabasha kumuteza imbere.
Basoze Gratien w’imyaka 75, na we ni umuturage ugeze mu zabukuru ufite ubumuga bw’ingingo. Atuye mu mudugudu wa Busanati, akagari ka Burimba mu Murenge wa Shangi. Avuga ko nabona iyi nkunga azayiguramo itungo kandi akarifata neza ku buryo rizatuma agira amasaziro meza.
Abatishoboye bagenerwa amafaranga y’inkunga y’ingoboka basabwa kuyakoresha neza, birinda kuyasesagura cyangwa kuyakoresha ibidakwiriye, nk’aho bamwe na bamwe usanga bayajyana mu kabari kandi bagakwiriye guharanira ko yababera umusemburo wo kwiteza imbere.
Nk’uko aya mafaranga adahora atangwa, ni byiza ko aba baturage bafata inshingano yo kuyabyaza umusaruro uzahora ubatunze kuruta guhora bategereje inkunga.
Nk’uko bitangazwa n’Umunyamabanga Nshingwabikorwa w’umurenge wa shangi, Kamali Aimé Fabien, ngo uyu murenge ubarurwamo imiryango izagenerwa inkunga y’ingoboka igera kuri 252. Iyi miryango ikaba yiganjemo abageze mu zabukuru batishoboye ndetse n’indi miryango bigaragara ko itishoboye kandi idashobora gukora, by’umwihariko imiryango y’abana bato b’abanyeshuri.
Posted on 03 August 2012
Tags: Rwanda, Rwanda aid, Rwanda cows, Rwanda grinka program, Rwanda Livestock, Rwanda Nyanza, Rwanda people, Rwanda vurnerable
Tariki 2/08/2012, Imwe mu miryango itishoboye yo mu murenge wa Muyira yahawe inka mu rwego rwo kuyifasha kurwanya indwara ziterwa n’imiririre mibi kimwe no kubona ifumbire ikomoka ku bworozi bw’amatungo maremare.

Zimwe mu nka zatanzwe ubwo barimo bazigabagabana
Inka zatanzwe ni 31 zikaba zari zituzwe n’abaturage babimburiye abandi korozwa muri gahunda ya Girinka munyarwanda yatangijwe na Nyakubahwa Perezida wa Pepubulika Paul Kagame. Izo nka zatanzwe nyuma y’uko abari babanje kuzihabwa zibororokeye zikabyara.
Igenukwayo Marie umwe wahaye inka umuturanyi we yatangaje ko umushinga wa Girinka munyarwanda ari gahunda itanga icyizere ko mu cyerekezo 2020 nta muryango w’umunyarwanda uzasigara adafite inka cyangwa ngo yugarizwe n’indwara ziterwa n’imirire mibi.
Yakomeje agira ati: “ Iyi nka nyitanze nishimye kuko nizeye neza ko umuturanyi wanjye nyihaye atazabura amata ku ruhimbi cyangwa ifumbire yo kuzamura umusaruro w’ubuhinzi bw’imirima ye”

Uyu mugabo yarimo arata ibigwi bya gahunda ya girinka munyarwanda
Umwe mubahawe inka witwa Mukantabana Specose utuye mu kagali ka Nyundo mu murenge wa Muyira amaze kuziturirwa inka yagaragaje ibyishimo byo kuba nawe gahunda ya girinka munyarwanda imugezeho. Agira ati: “ Ndashimira ubuyobozi bwiza igihugu cy’u Rwanda gifite buzirikana iterambere ry’abaturage bacyo kuko iyo butabaho sinjya kuzitwa umworozi kuko nta n’ihene nari mfite iwanjye mu rugo”
Abazituriwe izo nka bahuriza ku kintu kimwe cy’uko zigiye kubafasha kwiteza imbere banywa amata ndetse zikabaha n’ifumbire kugira ngo umusaruro ukomoka ku buhinzi urusheho kwiyongera.
Nk’uko byavuzwe na Gasore Clement, umunyamabanga Nshingwabikorwa w’umurenge wa Muyira abahawe izo nka ntabwo bemerewe kuzigurisha cyangwa kuzifata nabi ku buryo byaziviramo urupfu rutewe n’uburangare.
Kimwe nk’uko abaturage bahawe izo nka babivuga kimwe n’umuyobozi w’uwo murenge akabishimangira Gahunda ya girinka munyarwanda igamije kuzanira abaturage imibereho myiza no kubihutisha mu iterambere.
Yakomeje avuga ko mu murenge wa Muyira benshi bita mu gice cy’amayaga ubworozi bw’inka buzabafasha guhangana n’ikibazo cy’ubukene buterwa no guhinga ubutaka bwashizemo ifumbire bitewe no kutabona iyo bakoresha nk’uko bikwiye.
Posted on 28 July 2012
Tags: Rwanda, Rwanda aid, Rwanda Mission of Hope Rwanda, Rwanda Rusizi, Rwanda vurnerable
Abaturage bibumbiye mu matsinda y’abatishoboye, ababana n’ubwandu bw’agakoko gatera sida n’abashegeshwe na jenocide yakorewe abatutsi muri Mata 1994 bo mu mirenge ya kamembe, Mururu, Gihundwe, Giheke na Nkanka yo mu karere ka Rusizi baratangaza ko icyiciro cy’aboro bagisezereye bagatangira urugendo rwo kuba aborozi .
Ibi aba baturage barabitangaza nyuma yo gushyikirizwa inka 45, bagenewe n’umushinga Mission of Hope Rwanda ku bufatanye na Global Fund, hagamijwe kuvana aba baturage mu bukene.
Nk’uko aba baturage babitangaza, ngo izi nka bahawe zizabageza ku ntambwe ishimishije y’ubukungu. Nyirabahinzi Bertha atuye mu murenge wa Giheke kimwe nabagenzibe bahawe izi nka bavuga ko izo nka bahawe bazazitaho neza, maze ngo zikazabafasha kwiteza imbere barwanya ubukene, kandi ko bitazabagora kuko babiherewe amahugurwa .
Kuribo ngo babona ibyo bitaga inzozi bimaze kuba impamo, kuko ngo ubu batakitwa aboro, ahubwo babaye aborozi. Bavuga kandi ko nta ndwara zituruka ku mirire mibi zizongera kurangwa mu miryango yabo, ndetse ngo n’ingorane mu kwishyura umusanzu w’ubwisungane mu kwivuza ntizizongera kubaho.
ngo barizeza ko izi nka bazazifata neza bityo zikazororoka maze ngo bakitura zikabasha kugera no ku bandi bababaye.
Ku ruhande rw’umushinga Mission of Hope Rwanda, Madamu Scovia NARAME, umuhuzabikorwa wawo ku rwego rw’akarere ka Rusizi. Narame avuga ko izi nka bahaye aba baturage zizabagirira akamaro bo ubwabo, kandi ngo zikanakagirira abaturanyi babo. Aha rero akaba anaboneraho gusaba aba bahawe inka kuzitaho neza nk’uko bikwiye, akanasaba ubuyobozi bw’akarere n’imirenge gukurikirana uko izo nka zizaba zifashwe mu matsinda yazihawe.
Umukozi ku karere ka Rusizi ushinzwe ubuvuzi bw’amatungo bwana Oscar Niyonsaba, asaba aba abaturage bahawe inka kuzitaho, maze zikabavana mu rwego rumwe zikabageza mu rundi. Avuga kandi ko akarere gafatanije n’abashinzwe ubworozi mu mirenge, bazakurikirana imibereho yazo, zigaterwa intanga ku gihe, kandi ngo aba bazihawe ntibakwiye kuzibangurira ku mapfizi asanzwe kuko nta musaruro zabaha.
Umushinga Mission of Hope Rwanda uretse gutanga izi nka, wanageneye buri tsinda amafaranga y’u Rwanda miliyoni imwe n’ibihumbi magana inani yo kwita kuri izi nka zigurirwa imiti n’ibindi byangombwa nkenerwa.